Hrvatski znanstvenici Anita Kriško i Miroslav Radman došli su do važnog otkrića kako zaštititi život stanice. Njihovo otkriće, objavljeno u uglednom znanstvenom časopisu "Proceedings of the US National Academy of Science", otvara nove perspektive u nastojanjima da se produži čovjekov životni vijek.

- Mi smo otkrili da su oksidativna oštećenja proteina kao posljedica smrtonosnog ionizirajućeg zračenja najvjerojatniji uzrok smrti stanica kod bakterija Escherichia coli i Deinococcus radiodurans. Ovaj rad ukazuje da zaštita proteina štiti život stanice, te da je to i tajna velike izdržljivosti bakterije D. radiodurans. Međutim, ovime su proteini identificirani i kao ‘Ahilova peta’ stanice čijim se oštećenjem stanicu može ubiti – rekla nam je dr. Anita Kriško (30).

Bakterija Deinococcus radiodurans, koja ima nadimak Conan među bakterijama, prilagođena je životu u ekstremnim uvjetima: bilo da je riječ o ekstremno visokom dozama radiokativnog zračenja ili o pustinjskom pijesku gdje može preživjeti mali broj organizama. Prije četiri godine tim akademika Miroslava Radmana otkrio je mehanizam koji "klinički mrtvoj" stanici D. radiodurans omogućuje da "uskrsne" i vrati se u život. Sada su akademik Radman i njegova mlada suradnica dr. Kriško otišli korak dalje u spoznajama oko čudesne otpornosti bakterije D. radiodurans.

- Izložene smrtonosnim dozama zračenja, stanice D. radiodurans imaju sposobnost neutralizirati vrlo štetne slobodne radikale kisika. Mi smo otkrili da je za tu zaštitu odgovorna mješavina malih molekula koje su u visokim koncentracijama prisutne u stanicama bakterije D. radiodurans. No, te molekule nisu prisutne u osjetljivim bakterijama kao što je E. coli – pojasnila je dr. Kriško.

- Smjesa molekula najvjerojatnije sadrži neke od najpotentnijih antioksidanata u prirodi. Naravno, zanima nas o kojim se molekulama radi i koja je njihova struktura, te mogu li pomoći i ljudima – rekla je Anita Kriško naglasivši kako će jedan od sljedećih koraka istraživanja u MedILS-u biti kako se otkrića na bakterijama mogu primjeniti kod ljudi.

- Zanima nas hoće li sprječavanje oksidacije proteina u ljudi dovesti do prevencije bolesti i produženja života. Ukratko, zanima nas može li se osnova robustnosti nekih od najotpornijih vrsta u prirodi preslikati na ljude i njima donijeti kvalitetniji i dulji zivotni vijek- zaključila je dr. Kriško. (Jutarnji)